Knjižnice i mjesne čitaonice nekad su na našim otocima i priobalju bile glavna središta društvenih događanja. Za narodnu knižnicu u Blatu na otoku Korčuli, mogli bismo kazati da je dobrim dijelom zadržala takvu ulogu.
O zanimljivostima iz blatske knjižnice više u priči iz emisije Dobro jutro, Hrvatska:
Narodna knjižnica u Blatu na Korčuli osnovana je 1880. godine, a prije nje, još od 1827. godine u Blatu je djelovala Javna knjižnica. Prvi knjižničar bio je Marin Petković, a predsjednik Upravnog vijeća liječnik Marin Kunjašić.
- Tada su svi uglednici bili okupljeni oko rada i djelovanja knjižnice, jer je knjižnica i tad i sada društveni centar. Ne samo da su ljudi posuđivali knjige, tad je bilo 57 članova, već je bilo i raznih događaja poput kazališnih predstava i društvenih plesova. Knjižnica je bila pravi dio društvenog života u Blatu, a ono na što smo posebno ponosni je da je od 1898. godine prvi počasni član bio biskup Josip Juraj Strossmayer, priča nam ravnateljica Franciska Jurišić Bačić.
Kao samostalna ustanova knjižnica počinje djelovati 2011. godine, a jedino nije radila tijekom Prvog svjetskog rata.
- Trudimo se da tu želju, volju i ljubav prema čitanju i dalje razvijamo, jer knjižnica nije samo mjesto gdje dođete i posudite knjigu. Imamo različite usluge, npr. otvorilo smo mogućnost posuđivanja elektronskih knjiga, znači danas praktički u našu knjižnici vi ne morate doći, možete se online učlaniti i online posuđivati knjige, dodaje ravnateljica Jurišić Bačić.
Prva knjižnica na plaži - na solarno napajanje
Za knjižnicu u Blatu vezana je i jedna zanimljivost. Naime, 2019. godine otvorena je Plažna knjižnica, smještena na plaži Veli žal u Prižbi, prva takva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Pobudila je veliki interes turista koji ljetuju na otoku Korčuli.
- Mi bilježimo svake godine sve veći broj turističkih upisa u našu knjižnicu i mogu reći da je tome doprinijelo otvaranje prve plažne knjižnice na solarno napajanje u našoj županiji. Otvorili smo je prije tri godine u našoj uvali Prižba i mogu reći da smo dobili same pohvale i od knjižničarske struke i od samih korisnika, ističe ravnateljica.
Posebnu pozornost u blatskoj knjižnici posvećuju mladima.
- Knjižnica ima 604 člana, koji posuđuju redovno, uglavnom lektirne naslove, ali uz to rado čitaju i stripove, romane za mlade, nabraja knjižničarka Katarina Vidović Žanetić.
Uz ljubav do Blata
- Iako možemo reći kako se u knjižničarskoj struci trudimo privući mlade raznim uslugama i programima, mogu reći da kad mladi zađu u neke pubertetske godine manje posjećuju knjižnice, ali oni koji su se navikli čitati od malih nogu zaista ostaju vjerni knjižnici, komentira ravnateljica Franciska Jurišić Bačić.
Ona je, inače rođena Slavonka, iz Požege, a u Blato na Korčuli, kaže, dovela je ljubav.
- Ja sam doselila u Blato 2011. godine upoznavši svoga supruga na fakultetu u Zadru. On je Blaćanin i za njega nije postojala ni jedna druga opcija, nego povratak u rodno mjesto Blato, iako smo mi po završetku fakulteta jedno vrijeme radili u Požegi. Imali smo sigurne poslove, ali je njegova želja za povratkom doma bila jača od svega. Ja sam ga pratila u tom njegovom naumu i mislim da nisam pogriješila, otkriva nam Franciska Jurišić Bačić.
Aktivnosti za sve generacije
Osim što posebnu pozornost posvećuje mladima, knjižnica u Blatu potiče i svoje starije članove na okupljanje. Tako je u povodu nedavnih Svjetskog dana knjige i Noći knjige organiziran susret s članovima čitateljskog kluba "Zlatne godine".
Australski kutak
Na kraju, svakako treba istaknuti odličnu suradnju Narodne knjižnice Blato sa Australskim veleposlanstvom. Tako je na Dječjem odjelu knjižnice otvoren Australian Corner, kako bi stanovnici Općine Blato i otoka Korčule upoznali povijest, kulturu i stanovništvo tog dalekog kontinenta, na kojemu živi veliki broj stanovnika porijeklom iz Blata i otoka Korčule.
Naime, samo u Sydneyu živi triput više Blaćana i nihovih potomaka, nego li u starom kraju.
Izvor: HRT/Dobro jutro Hrvatska